Finansije i Osiguranje - Hrvatska

Prosječna neto plaća u Hrvatskoj 1474 eura

Analiza portala MojPosao pokazala da najviše prosječne plaće imaju zaposleni u IT-u, telekomunikacijama i informacijskom sektoru, a najniže prosječne plaće su u pomoćnim zanimanjima.

“Hrvatske plaće su znatno porasle u odnosu na prošlu godinu, što je načelno dobro sa stajališta pojedinca i obitelji, ali sa strane društva nije dobro. Taj rast se neminovno prelije na cijene te proizvodi i usluge postanu skuplji”, upozorava Predrag Bejaković, nezavisni ekonomski analitičar.

Ekonomist Drago Jakovčević napominje kako rast plaće znači da javni i privatni poslodavci nastoje uskladiti plaće s rastom inflacije. “Više me brine hrvatski rast inflacije koja je na 3,2 posto, naspram Njemačke gdje je oko dva. To znači da je za 50 posto manja vrijednost novca u Hrvatskoj nego u Njemačkoj. Nijemac može kupiti dvostruko više robe i usluga nego mi”, objašnjava Jakovčević.

Zarada ispod prosjeka
Medijalna plaća niža je od prosjeka, što znači da većina zaposlenika zarađuje manje od prosječne plaće koja iznosi 1360 eura. Prema analizi portala MojPosao, medijalna plaća porasla je za devet posto, dok je u odnosu na prvi lanjski kvartal narasla za 14 posto. Podaci sugeriraju da je trend najbržeg rasta u donjem spektru iznosa usporio. Najviše plaće, kako se navodi, imaju zaposlenici u IT-u, telekomunikacijama i informacijskom sektoru, gdje su primanja u prosjeku 15 posto viša od ukupnog prosjeka.

“IT je izložen ozbiljnom nedostatku stručnjaka, a kod telekomunikacija je takva slična situacija u čitavom svijetu. Velike plaće ponajprije su odraz potrebe za tim radnicima, a ako su potrebe velike, poslodavci su spremni platiti više. Moguće je da u budućnosti i zdravstvo bude jedan od lidera po visini plaća, istina, tu je obrazovna struktura malo slabija, nego dva ranije spomenuta sektora, ali za liječnike su plaće razmjerno visoke u Hrvatskoj”, smatra Bejaković.

U privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu plaće su deset posto više od prosjeka (1627 eura), dok u tvrtkama u pretežno domaćim vlasništvu zaposlenici primaju osam posto više od prosječna plaće (1590 eura). U domaćim tvrtkama ipak zabilježen je najznačajniji rast u odnosu na 2024. godinu i iznosi 28 posto. U državnim tvrtkama dogodio se rast plaća od 19 posto u odnosu na prvi kvartal prošle godine, a to je uz stabilnost zaposlenja ono što privlači radnike, kaže Bejaković.

Rasponi u plaći
“Nedavno su znatno porasle plaće u javnom sektoru što je dobro, ali što je rezultiralo time da ljudi bježe iz privatnog u javni sektor. Kako bi poslodavci zadržali radnike, moraju povećati plaće”, smatra Bejaković.

Postoji i popriličan otklon između onih s najmanjim i najvišim plaćama. Na menadžerskim pozicijama plaće prelaze 3000 eura, oni u sektoru tehnologije i razvoja zarađuju 1936 eura mjesečno, dok IT stručnjaci primaju iznos od 1796 eura. S druge strane ljestvice, najniže plaće u Hrvatskoj imaju radnici pomoćnih zanimanja čija su primanja 957 eura. Bejaković vjeruje da su teme razlika u plaćama uvijek teške jer su subjektivne i svi ih vide iz svoje pozicije.

“Osobe s više odgovornosti svakako treba više nagraditi, ali kolika ta nagrada treba biti jako je nezahvalno reći. Važno je promotriti obrazovnu strukturu svake pojedine djelatnosti, ali čak ni to nije presudno. Usporedimo li plaće u zdravstvu i školstvu s onima u graditeljstvu, iako je u zdravstvu bolja obrazovna struktura, rast se događa u građevinskom sektoru jer su tamo uvjeti rada teški. Svatko može s pravom reći da je njegova plaća preniska, to nas vodi u beskonačnu raspravu. Svaki posao koji se kvalitetno i savjesno radi je naporan i težak”, naglašava Bejaković.